Organizator: Centar za omladinsku edukaciju (NVO COE)
Realizatori obuke: Đina Janković, Udruženje zaštite na radu Crne Gore i Zlatko Popović, glavni inspektor zaštite i zdravlja na radu, Ministartvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga
Tema: Zaštita i zdravlje na radu – prepoznavanje rizika i preventivne mjere u kancelarijskom radnom okruženju
U cilju unapređenja bezbjednog i zdravog radnog okruženja, Centar za omladinsku edukaciju (NVO COE) organizovao je edukativnu obuku iz oblasti zaštite i zdravlja na radu za svoje zaposlene, potvrđujući na taj način odgovoran i proaktivan pristup očuvanju zdravlja i bezbjednosti zaposlenih.
Kao organizacija prepoznata po radu sa mladima, promociji obrazovanja, aktivizma i društvene odgovornosti, COE je prepoznao da zaštita i zdravlje na radu ne predstavljaju samo zakonsku obavezu, već i važan segment organizacione kulture, dobrobiti zaposlenih i održivog funkcionisanja svakog radnog kolektiva. COE kroz svoje djelovanje kontinuirano promoviše osnaživanje mladih, građansko učešće i razvoj bezbjednog i podsticajnog okruženja za rad i djelovanje, zbog čega organizovanje ove vrste obuke predstavlja logičan i odgovoran nastavak takvog pristupa.
Obuku su realizovali i vodili Đina Janković iz Udruženja zaštite na radu Crne Gore, i Zlatko Popović, glavni inspektor zaštite i zdravlja na radu, iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, čime je učesnicima obezbijeđen spoj stručnog, praktičnog i institucionalnog pristupa temi zaštite i zdravlja na radu.
Iako se kancelarijski rad često neopravdano percipira kao radno okruženje sa minimalnim rizicima, savremena praksa jasno pokazuje da i ovakav tip rada nosi brojne profesionalne opasnosti koje, ukoliko se zanemare, mogu dugoročno uticati na fizičko i mentalno zdravlje zaposlenih.
Tokom obuke zaposleni su upoznati sa osnovnim principima zaštite i zdravlja na radu, pravima i obavezama zaposlenih i poslodavca, kao i značajem preventivnog pristupa upravljanju rizicima.
Poseban fokus stavljen je na specifične rizike kancelarijskog rada, uključujući:
- dugotrajno sjedenje i statičko opterećenje mišićno-koštanog sistema;
- nepravilno ergonomski organizovano radno mjesto;
- opterećenje vida usljed kontinuiranog rada za računarom;
- psihofizički zamor i profesionalni stres;
- povećano mentalno opterećenje usljed intenziteta rada i organizacionih zahtjeva;
- rizike povezane sa električnim instalacijama i kancelarijskom opremom;
- opasnosti od padova, spoticanja i povreda u radnom prostoru;
- neadekvatne mikroklimatske uslove (osvjetljenje, ventilacija, temperatura).
Kroz praktične primjere i interaktivnu diskusiju zaposlenima su predstavljene konkretne preventivne mjere koje doprinose eliminaciji ili smanjenju rizika na najmanju moguću mjeru, uz poseban akcenat na ličnu odgovornost, pravovremeno prijavljivanje uočenih nepravilnosti i važnost kontinuirane edukacije.
Posebno značajan segment obuke odnosio se na ergonomiju radnog mjesta, gdje su zaposleni upoznati sa pravilnim položajem tijela tokom rada, adekvatnim podešavanjem stolice i monitora, organizacijom radnog prostora, značajem redovnih pauza i jednostavnim preventivnim vježbama koje mogu doprinijeti očuvanju zdravlja. Kao pokazatelj odgovornog i proaktivnog pristupa poslodavca, odmah nakon ovog segmenta obuke preduzete su konkretne mjere unapređenja radnog okruženja, uključujući odluku o nabavci monitor riser-a za sve zaposlene, kako bi svaki zaposleni mogao individualno prilagoditi visinu ekrana svojim antropometrijskim karakteristikama i obezbijediti adekvatan položaj monitora u pogledu visine i udaljenosti od očiju, u skladu sa zahtjevima propisanim
Pravilnikom o mjerama zaštite i zdravlja na radu pri radu sa ekranima. Ovakva reakcija predstavlja pozitivan primjer neposredne primjene preporuka iz edukacije i potvrđuje opredijeljenost organizacije da preventivne mjere ne ostanu na nivou teorijskih preporuka, već da budu pretočene u konkretna unapređenja uslova rada.
Imajući u vidu savremene trendove u oblasti zaštite i zdravlja na radu, značajan dio edukacije bio je posvećen i psihosocijalnim rizicima, koji danas predstavljaju jedan od najznačajnijih izazova savremenog radnog okruženja. Govorilo se o stresu, preopterećenosti, rokovima, emocionalnom zamoru i organizacionim pritiscima, uz naglašavanje da zaštita i zdravlje na radu podrazumijevaju i očuvanje mentalnog zdravlja zaposlenih.
Učesnici su imali priliku da razgovaraju o konkretnim izazovima iz sopstvenog radnog okruženja, postavljaju pitanja i razmijene iskustva, što je dodatno doprinijelo praktičnoj vrijednosti edukacije.
Posebnu vrijednost ove aktivnosti predstavlja činjenica da je organizovana kao izraz preventivnog i odgovornog pristupa upravljanju ljudskim resursima. U vremenu kada pitanja bezbjednosti na radu sve češće dolaze u fokus javnosti, posebno nakon događaja koji ukazuju na posljedice neadekvatnog upravljanja rizicima u radnom okruženju, ovakve inicijative potvrđuju značaj pravovremene edukacije, prevencije i razvoja kulture bezbjednosti, bez čekanja da se problemi pojave kao posljedica propusta.
Sprovedena obuka predstavljala je važan korak ka dodatnom jačanju svijesti zaposlenih o značaju zaštite i zdravlja na radu, unapređenju njihovih znanja i usvajanju preventivnih praksi koje doprinose sigurnijem i zdravijem radnom okruženju.
Ovakav pristup potvrđuje da odgovorne organizacije zaštitu i zdravlje na radu ne posmatraju kao formalnu obavezu, već kao sastavni dio profesionalnog standarda, organizacione odgovornosti i brige o ljudima.
Zaključno, posebno je važno istaći da inicijativa Centra za omladinsku edukaciju predstavlja pozitivan i društveno odgovoran primjer dobre prakse, naročito za male poslodavce i organizacije civilnog društva, u kojima se pitanja zaštite i zdravlja na radu često neopravdano zanemaruju zbog percepcije da se radi o manje rizičnim radnim okruženjima ili usljed ograničenih organizacionih i finansijskih kapaciteta. Ovakvi primjeri jasno pokazuju da unapređenje bezbjednosti i zdravlja na radu ne mora nužno podrazumijevati složene i skupe intervencije, već prije svega razvijenu svijest, odgovoran pristup i spremnost da se preventivno djeluje u interesu zaposlenih. Nadamo se da će ovakva praksa poslužiti kao podsticaj i drugim organizacijama, posebno u nevladinom sektoru i među manjim poslodavcima, da prepoznaju značaj sistemskog pristupa zaštiti i zdravlju na radu i preduzmu slične aktivnosti u cilju očuvanja zdravlja, dobrobiti i radne sposobnosti svojih zaposlenih.
