Dana 7. oktobra 2025. godine održan je sastanak između predstavnika Udruženja zaštite na radu Crne Gore (UZNR CG) i Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Direktorat je inicirao održavanje ovog sastanka, a povod je bio predlog Udruženja koji je već uvršten u Nacrt Zakona o zaštiti i zdravlju na radu – dopuna člana 30, kojom se prvi put u nacionalni pravni okvir uvodi koncept obaveznog osiguranja zaposlenih od povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom, uz uspostavljanje posebnog evidencionog računa/fonda u okviru Ministarstva.
Suština predloga i njegov značaj
Ova dopuna ima dvostruku svrhu:
- prvo, da precizira obavezu poslodavaca u skladu sa stvarnim rizikom radnog mjesta, i
- drugo, da obezbijedi sistemski mehanizam finansiranja preventivnih aktivnosti u oblasti zaštite i zdravlja na radu.
Predlog propisuje da minimalna premija osiguranja iznosi 1% minimalne zarade, ali da se ta obaveza odnosi isključivo na radna mjesta sa posebnim uslovima rada i povećanim rizikom. Takav pristup stvara pravičniji i stimulativniji model, jer veći teret osiguranja snose poslodavci koji zapošljavaju zaposlene u rizičnijim zanimanjima. Time se nagrađuje odgovorno ponašanje poslodavaca koji ulažu u bezbjednost, a istovremeno podstiče prevencija u sektorima gdje su rizici najveći.
Na taj način, sistem prelazi sa formalnog ispunjavanja obaveza na proaktivan model upravljanja rizicima, u kojem se ekonomski podstiče ulaganje u zaštitu i zdravlje zaposlenih.
Uspostavljanje evidencionog računa/fonda – model održivog finansiranja
Drugi, jednako važan element predloga, odnosi se na uvođenje posebnog evidencionog računa u okviru Ministarstva, na koji bi osiguravajuća društva uplaćivala 10% od prihoda ostvarenih po osnovu obaveznog osiguranja.
Ovaj mehanizam je inspirisan modelom koji već postoji u Zakonu o zaštiti i spašavanju, gdje se dio sredstava iz premija usmjerava za jačanje kapaciteta sistema zaštite.
Time se po prvi put u Crnoj Gori uspostavlja trajan i predvidiv izvor finansiranja za unapređenje zaštite i zdravlja na radu, koji ne zavisi od donatorskih projekata, već se zasniva na principu solidarne odgovornosti svih aktera u sistemu.
Sredstva prikupljena na evidencionom računu koristila bi se namjenski, za finansiranje programa i projekata iz oblasti prevencije, istraživanja, edukacija i kampanja podizanja svijesti o zaštiti i zdravlju na radu.
Takav pristup donosi tri ključne koristi:
- Održivo finansiranje – sistem zaštite ne zavisi više od budžetskih priliva i projektne podrške, već ima sopstveni izvor prihoda.
- Direktna veza između osiguranja i prevencije – dio sredstava iz osiguravajućih premija vraća se u sistem, čime se jača njegova funkcionalnost i efikasnost.
- Usklađenost sa evropskim principima – predlog prati praksu država članica EU koje su uspostavile fondove za zaštitu na radu finansirane iz doprinosa poslodavaca i osiguravajućih društava.
Zajednički interes i plan djelovanja
Kako je dopuna člana 30 već uvrštena u Nacrt Zakona, fokus sastanka bio je na usaglašavanju zajedničkog djelovanja Ministarstva i Udruženja u narednim fazama procesa – posebno u dijelu obrazlaganja potrebe i funkcionalnosti ovog mehanizma pred Unijom poslodavaca i osiguravajućim društvima.
Saglasili su se da će ključ uspjeha ovog rješenja biti u načinu predstavljanja i komunikacije -ne kao fiskalnog opterećenja, već kao sistemskog ulaganja u bezbjednost, produktivnost i zdravlje radne snage.
Zato će se pristup temeljiti na edukaciji i argumentaciji – objašnjenju da svaka uložena sredstva u prevenciju dugoročno znače manje povreda, manji broj bolovanja, veću efikasnost i niže troškove osiguranja.
Dogovoreno je da UZNR CG i Ministarstvo zajednički rade na definisanju modela funkcionisanja fonda, uključujući pravni okvir, upravljanje sredstvima i kriterijume za dodjelu. U tom cilju, biće organizovan sastanak sa Agencijom za nadzor osiguranja, kako bi se razmotrili regulatorni aspekti i osiguralo da rješenje bude pravno održivo i transparentno.
Predložena dopuna člana 30 predstavlja prekretnicu u razvoju politike zaštite i zdravlja na radu u Crnoj Gori.
Ona ne samo da precizira obaveze poslodavaca u skladu sa nivoom rizika, već i uvodi novi mehanizam finansiranja sistema prevencije, čime se stvaraju uslovi za dugoročnu održivost i samostalnost sektora.
UZNR CG i Direktorat za ZZNR su saglasni da ovaj model ima potencijal da postane temelj modernog i odgovornog pristupa zaštite na radu, koji se ne oslanja samo na propise, već na ekonomske i društvene podsticaje za sigurnije radno okruženje.
Sastanak je protekao u duhu saradnje i zajedničkog razumijevanja da uspjeh ovog rješenja zavisi od koordinisanog djelovanja svih aktera – države, poslodavaca, osiguravajućih društava i stručne javnosti.