U okviru projekta SAGRI – Zdravlje i zaštita na radu u poljoprivredi, koji se realizuje kroz program Interreg IPA CBC South Adriatic 2021–2027, u Podgorici je od 25. do 27. marta 2025. godine održana međunarodna konferencija posvećena unapređenju uslova rada u jednom od najrizičnijih, ali i najzanemarenijih sektora – poljoprivredi. Konferenciju je organizovao ICT Cortex u partnerstvu sa institucijama iz Crne Gore, Italije i Albanije, na kojem je Đina Janković bila angažovana kao konsultankinja.
Tokom tri dana, konferencija je okupila više od 30 učesnika – predstavnike institucija, inspekcija, poljoprivrednih preduzeća, akademske zajednice, kao i međunarodne i lokalne stručnjake iz oblasti zaštite i zdravlja na radu. Poseban značaj dala je prisutnost predstavnika ključnih ministarstava: Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva evropskih poslova, Ministarstva finansija, kao i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Inspekcije zaštite i zdravlja na radu i Udruženja za zaštitu na radu Crne Gore.
Konferencija je otvorena panelom posvećenim zakonodavnom okviru i institucionalnoj podršci zaštiti na radu u poljoprivredi. Jovana Bošković, predstavnica Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu, upoznala je učesnike sa trenutnim stanjem zakonske regulative i planiranim izmjenama. Naglašeno je da je postojeći pravni okvir nedovoljno prilagođen potrebama poljoprivrede kao specifične grane, te da je zastarelost podzakonskog akta koji reguliše ovu oblast, a datira iz 1968. godine, jedan od ključnih problema.
Zlatko Popović, glavni inspektor ZZNR, govorio je o ograničenim kapacitetima inspekcijskog nadzora – u Crnoj Gori ima svega 10 inspektora, nijedan od njih specijalizovan za poljoprivredu. Inspekcije su, prema njegovim riječima, usmjerene uglavnom na prijave ozbiljnih i fatalnih povreda, dok se svakodnevni rizici na terenu – posebno u malim, porodičnim gazdinstvima – često ignorišu.
Ivan Ivanović, iz Uprave za bezbjednost hrane, istakao je izazove usklađivanja zdravstvenih i bezbjednosnih standarda u lancu proizvodnje hrane. Sa aspekta zaštite radnika, posebno je istaknut značaj kontrole upotrebe pesticida i bioloških agenasa.
Stručnjakinja za ZZNR iz kompanije Plantaže 13. jul, Milica Filipović, podijelila je iskustva iz prakse, ukazujući na potrebu da se zaštita na radu ne posmatra samo kao zakonska obaveza, već kao dio strategije održivog poslovanja.
Gosti iz Italije i Albanije su prezentovali studije slučaja i primjere dobre prakse u sektoru poljoprivrede u tim zemljama.
Dr Miljan Joksimović, sa Biotehničkog fakulteta, govorio je o ekonomskim aspektima primjene mjera zaštite na radu. On je istakao da investiranje u preventivne mjere donosi dugoročne benefite – smanjenje povreda, povećanje produktivnosti i smanjenje troškova osiguranja.
Drugi dan konferencije bio je posvećen dubljoj analizi evropskih standarda, pristupa i regulatornih okvira kada je riječ o zaštiti i zdravlju na radu u poljoprivredi. Panel pod nazivom „Evropski pristupi zaštiti i zdravlju na radu u poljoprivredi“ otvorio je prostor za razmjenu znanja i institucionalnih praksi, uz učešće eksperata iz Evropske unije i predstavnika crnogorskih institucija koje se bave javnim zdravljem, fitosanitarnih i veterinarskih kontrola, kao i harmonizacijom zakonodavstva u procesu evropskih integracija.
Michele Dinelli, predstavnik Evropske agencije za bezbjednost i zdravlje na radu (EU-OSHA), govorio je o ulozi agencije u prikupljanju podataka, davanju smjernica i pružanju podrške državama članicama u razvoju preventivnih politika. Naglasio je važnost sektorskog pristupa u ZZNR, pri čemu poljoprivreda zahtijeva posebnu pažnju zbog visokog stepena izloženosti fizičkim, biološkim i hemijskim rizicima, kao i zbog učestalog angažovanja sezonskih i neformalnih radnika. Dinelli je ukazao na potrebu za aktivnijim uključivanjem poslodavaca i radnika u procese identifikacije rizika, ali i važnost uspostavljanja nacionalnih baza podataka o povredama i incidentima, kao temelja za efikasnu prevenciju.
U domaćem kontekstu, dr Aleksandra Despotović, redovna profesorica Biotehničkog fakulteta i poslanica u Skupštini Crne Gore, govorila je o izazovima koje Crna Gora ima u procesu ispunjavanja mjerila iz Poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i Poglavlja 19 (Socijalna politika i zapošljavanje) u okviru pristupanja EU. Ona je naglasila da bez preciznog normativnog definisanja odgovornosti u sektoru poljoprivrede i bez jačanja međusektorske saradnje, Crna Gora neće moći u potpunosti ispuniti obaveze iz pregovaračkih poglavlja. Posebno je istakla problem zastarjele regulative – kao što je pravilnik iz 1968. godine – koji više ne odgovara stvarnosti savremene proizvodnje.
Verica Gomilanović, iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, predstavila je institucionalnu perspektivu o kontroli kvaliteta hrane, s posebnim fokusom na povezanost ZZNR sa bezbjednošću krajnjeg proizvoda. Istakla je da radnici koji rukuju pesticidima, dezinfekcionim sredstvima i stočnom hranom moraju biti obučeni i zaštićeni, jer su i sami dio lanca bezbjednosti hrane.
Sa aspekta javnog zdravlja, dr Zorica Đorđević iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore govorila je o štetnim uticajima hemijskih i bioloških agensa u poljoprivredi na zdravlje zaposlenih – od pesticida i đubriva do zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude. Ona je posebno upozorila na nisku stopu dijagnostifikovanja profesionalnih oboljenja u Crnoj Gori, što dodatno prikriva stvarni rizik kojem su poljoprivredni radnici izloženi.
Učesnici panela imali su priliku da uporede različite prakse u projektnoj oblasti, te da se upoznaju sa postojećim mehanizmima podrške u EU zemljama. Istovremeno, svi govornici su ukazali na potrebu bolje međuresorske koordinacije i sinergije između sektora zdravstva, rada i poljoprivrede, što je u ovom trenutku prepoznato kao jedan od ključnih nedostataka u crnogorskom sistemu.
Učesnici konferencije su tokom drugog dijela dana posjetili kompaniju 13. Jul – Plantaže, gdje su se upoznali sa konkretnim primjerima primjene ZZNR mjera, a tom prilikm je organizovana posjeta starom podrumu, flaširnici kao i podrumu Šipčanik. Održane su demonstracije pravilne upotrebe lične zaštitne opreme, rukovanja pesticidima i rada sa mehanizacijom. Kompanija je predstavljena kao primjer dobre prakse u pogledu integracije ZZNR u sve sektore poslovanja – od vinograda do pogona za flaširanje vina.
Treći dan konferencije bio je rezervisan za okrugli sto koji je na simboličan način zaokružio tematski okvir projekta SAGRI, otvarajući diskusiju o budućnosti zaštite i zdravlja na radu (ZZNR) u poljoprivredi. Panel pod nazivom „Korišćenje tehnika i alata za zaštitu i zdravlje na radu u poljoprivredi – šta nas čeka u budućnosti?“ okupio je predstavnike različitih sektora – od državne uprave i inspekcijskih organa, preko poslovne i IT zajednice, do akademije i stručnjaka iz oblasti ZZNR. Upravo ta međusektorska raznolikost bila je ključna za sagledavanje ZZNR ne samo kao zakonske obaveze, već kao razvojne šanse za crnogorsku poljoprivredu.
Zlatko Popović, predstavnik Inspekcije zaštite i zdravlja na radu, osvrnuo se na izazove sa kojima se inspekcijski nadzor suočava u praksi: nedostatak kadrovskih kapaciteta, nepostojanje specijalizovanih inspektora za poljoprivredu, ali i gotovo nepostojeću prijavu lakših i srednje teških povreda na radu. Naglasio je važnost edukacije poslodavaca, ali i predložio intenzivnije uključivanje lokalne zajednice i samih radnika u preventivne procese.
Predstavnik Privredne komore i Poljoprivrednog klastera Crne Gore, Luka Ivanović, govorio je iz perspektive agrarnog biznisa, ističući da se bez sveobuhvatne sistemske podrške i subvencionisanja preventivnih mjera, mali proizvođači ne mogu nositi sa izazovima implementacije ZZNR standarda. On je predložio uspostavljanje posebnih grant linija za kompanije koje žele da modernizuju svoju opremu ili uvedu digitalna rešenja u oblasti bezbjednosti rada.
Jedan od najautentičnijih glasova panela bio je Ilija Moric, vlasnik poljoprivredne firme iz Luštice, koji je iz ličnog iskustva govorio o rizicima s kojima se suočavaju male porodične farme. On je podvukao važnost praktične edukacije i prilagođavanja smjernica realnim mogućnostima gazdinstava. Moric je podijelio i pozitivne primjere saradnje sa stručnjacima iz oblasti ZZNR, ali i ukazao na neophodnost pojednostavljivanja procedura za primjenu osnovnih mjera zaštite.
U stručno-metodološkom dijelu diskusije, Bojana Zindović iz Instituta “Sigurnost”, predstavila je pristup koji kombinuje analizu rizika, pravnu usklađenost i obuku radne snage. Posebno je naglasila značaj sertifikovanih obuka za rukovanje pesticidima i mehanizacijom, ali i potrebu za integrisanjem ZZNR sadržaja u srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje iz oblasti poljoprivrede.
Iz ugla naučne zajednice, prof. dr Nedeljko Latinović sa Biotehničkog fakulteta osvrnuo se na koncept „agroinženjeringa bez rizika“, odnosno na razvoj ergonomskih rešenja i optimizaciju radnih procedura kako bi se fizički napor i izloženost opasnostima sveli na minimum. On je podržao inicijativu da Biotehnički fakultet bude spona između nauke i prakse u oblasti ZZNR.
Značajan doprinos diskusiji došao je i iz sfere inovacija. Slađana Đurović, predstavnica kompanije „Data Design“, demonstrirala je konkretne primjere digitalnih rješenja koja mogu unaprijediti bezbjednost u poljoprivredi – od GPS sistema za nadzor mašina, preko digitalnih check-lista za procjenu rizika, do senzorskih sistema za praćenje mikroklimatskih uslova i izloženosti pesticidima. Ova izlaganja su podcrtala potencijal tehnologije da ZZNR učini efikasnijom, pristupačnijom i mjerljivom.
Zaključci okruglog stola ukazali su na potrebu da se ZZNR u poljoprivredi u Crnoj Gori sagledava ne samo kao pitanje usklađivanja sa zakonima, već i kao šansa za unapređenje kvaliteta proizvoda, zaštite života zaposlenih i dugoročne održivosti sektora. Integracija inovacija, stručna podrška i institucionalno prepoznavanje problema – prepoznati su kao tri ključna pravca u kojima se budući razvoj mora kretati.
Na kraju panela, sprovedena je praktična vježba sa učesnicima – analiza rizika u deset poljoprivrednih kompanija koje su učestvovale u projektu. Kroz kontrolne liste i zajednički rad, izrađeni su preliminarni izveštaji o mogućim nesrećama i preporučenim mjerama za prevenciju. Ova sesija omogućila je direktnu primjenu znanja i povezivanje teorijskih okvira sa konkretnim situacijama na terenu, čime je dodatno potvrđen značaj integrisanja dobre prakse i realnih potreba sektora.Bottom of Form
Zaključci i ključne preporuke
Konferencija je potvrdila da je zaštita na radu u crnogorskoj poljoprivredi oblast koja zahtijeva hitne reforme. Prepoznati problemi uključuju:
- Zastarjelu regulativu – Pravilnik o zaštiti u poljoprivredi datira iz 1968. godine;
- Nedostatak stručnih inspektora i savjetodavnih službi;
- Nepostojanje specifičnih obuka za rad u poljoprivredi;
- Neprijavljivanje povreda i slab nadzor nad porodičnim gazdinstvima.
Učesnici su usaglasili potrebu za izradom savremenog pravilnika koji bi obuhvatio sve relevantne rizike: hemijske, biološke, mehaničke, klimatske i ergonomiju rada. Predložena je izrada centralizovane baze podataka o povredama, kao i jačanje saradnje između sektora zdravlja, rada i poljoprivrede.
Projekat SAGRI je ovim događajem napravio važan korak ka sistemskom uređenju oblasti ZZNR u poljoprivredi u Crnoj Gori. Očekuje se da će zajedničke smjernice koje su u pripremi biti podržane i kroz nacionalne strategije i zakonske izmjene.
