Arhiva 2024
Ovogodišnja Regionalna akademija dostojanstvenog rada, koju je Udruženje zaštite na radu Crne Gore organizovalo krajem novembra u saradnji sa Institutom za socijalnu politiku “Musine Kokalari” iz Prištine, Centrom za politike emancipacije iz Beograda i Udruženjem za socijalni, kulturni i kreativni razvoj – ZORA iz Zenice, okupila je 45 organizacija i sindikata i 60 učesnika i učesnica. Konferenciju su otvorili predsjednik Instituta za socijalnu politiku “Musine Kokalari” – Visar Ymeri i Đina Janković iz UZNR CG.
Tokom dva radna dana u Igalu razgovarali smo o saradnja sindikata i organizacija civilnog društva, zajedničkim kampanjama, razmenjivali iskustva o štrajkovima i pregovaračkim strategijama u borbi za zaštitu radnih prava. Teme koje smo pokrili tokom panel diskusija, predavanja i radionica uključivale su i rodnu ravnopravnost na tržištu rada, borbu za platu za život, zaštita i zdravlje na radu u kontekstvu klimatskih promjena, neplaćeni rad u domaćinstvu.
O važnost uključivanja socijalnih i radnih prava u “Zelenu agendu” i uopšte bilo kakvo promišljanje održive budućnosti razgovarali smo sa Aleksandrom Kiković, predstavnicom UNDP za Crnu Goru, dok smo o Nemačkom zakonu o lancima snabdevanja i EU Direktivi o dužnoj pažnji i značaju ovih zakonskih okvira za region Zapadnog Balkana razgovarali sa Maren Lajfker (Maren Leifker) iz fondacije Brot für die Welt. Predsednik Novog sindikata iz Hrvatske, Mario Iveković, preneo je iskustva saradnje ovog sindikata sa organizacijama civilnog društva u borbi za radnička prava.
Tokom konferencije predstavljeni su i izveštaji o stanju radnih prava u pojedinačnim državama Zapadnog Balkana. Izveštaju su rađeni na osnovu indikatora dostojanstvenog rada Međunarodne organizacije rada, u saradnji sa Mariom Reljanovićem, naučnim saradnikom na Institutu za uporedno pravo u Beogradu.
Konferenciju smo organizovali kao nastavak regionalnog okupljanja koje smo započeli prošle godine u Draču, kada je 20 organizacija potpisalo Manifest o dostojanstvenom radu. Na ovogodišnjem skupu još 24 organizacije, među kojima je i 14 sindikata, potpisalo je Manifest i time pokazalo je svoju posvećenost regionalnoj borbi za bolje uslove života i rada.
Mreža organizacija koju u ovom procesu formiramo služiće u budućnosti kao platforma za jačanje regionalne saradnje, razmenu ideja i iskustava i razvoj zajedničke strategija koje će omogućiti unapređenje radnih i socijalnih prava na Zapadnom Balkanu. Regionalna solidarnost i povezivanje od ključnog su značaja za napredak naših društava.
U radu ovogodišnje Regionalne akademije dostojanstvenog rada iz Crne Gore su ove godine učestvovali predstavnice i predstavnici Saveza samostalnih sindikata Crne Gore, Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore, Unije slobodnih sindikata Crne Gore, Sindikata medija Crne Gore, NVO Prima i NVO KOD
Organizacija konferencije podržana je od strane European Fund for the Balkans i Western Balkan Fund.
Više o regionalnoj inicijativi možete pročitati na sajtu DecentWorkBalkans.com. gde se nalaze i izveštaji i stanju radnih prava na Zapadnom Balkanu.
Projekat „Akademija dostojanstvenog rada za Zapadni Balkan“ pokrenut je kao rezultat uspješne aplikacije Instituta za socijalnu politiku Musine Kokalari iz Prištine za sredstva iz Fonda za Zapadni Balkan (Western Balkans Fund). Ovaj projekat je odobren, što znači da su sredstva za sprovođenje aktivnosti u okviru „The Decent Work Academy for Western Balkans“ obezbjeđena. Ovo odobrenje dolazi nakon šestomjesečnog procesa aplikacije, tokom kojeg je Institut za socijalnu politiku Musine Kokalari podnio predlog projekta sa ciljem promocije dostojanstvenog rada u regionu Zapadnog Balkana.
Priprema i obuka za dobitnike granta
U periodu od 17. do 19. septembra 2024. godine, Đina Janković, predstavnica Udruženja zaštite na radu Crne Gore, boravila je u Tirani. Tokom ovog boravka, Western Balkans Fund organizovao je obuku za dobitnike grantova, kao i svečanu ceremoniju dodjele sertifikata. Obuka je obuhvatala ključne aspekte upravljanja projektima i pravilno korišćenje sredstava, a sertifikati su uručeni svim predstavnicima odobrenih projekata.
Ciljevi i aktivnosti projekta
Cilj projekta „Akademija dostojanstvenog rada za Zapadni Balkan“ je podsticanje održivih regionalnih partnerstava i jačanje angažovanja organizacija civilnog društva u regionu, s naglaskom na promovisanje dostojanstvenog rada i održivih poslovnih praksi. Projekat je usklađen sa Direktivom EU o dužnoj pažnji u oblasti korporativne održivosti i ciljevima održivog razvoja (SDG 8 – Dostojanstven rad i ekonomski rast). Planirane aktivnosti obuhvataju održavanje regionalnih radionica, distribuciju edukativnih materijala i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva (OCD) kroz treninge i seminare.
Partneri u projektu
Institut za socijalnu politiku Musine Kokalari nosilac je ovog projekta, dok su partneri u projektu:
• Udruženje zaštite na radu Crne Gore,
• NVO Centar za politike emancipacije iz Srbije,
• NVO Udruženje za socijalni, kulturni i kreativni razvoj Zora iz Bosne i Hercegovine.
Zajednički, ove organizacije će raditi na organizaciji regionalne akademije o dostojanstvenom radu, koja će okupiti učesnike iz svih šest zemalja Zapadnog Balkana (WB6). Glavna aktivnost ovog projekta biće organizacija više radionica tokom sedmomjesečnog perioda, koje će obuhvatiti približno 60 učesnika iz regiona.
Ključni aspekti projekta
Projekat dolazi u ključnom trenutku, budući da je Vlada Crne Gore, četiri dana prije početka aktivnosti na projektu, usvojila Program dostojanstvenog rada za period 2024-2027. Ovaj program predstavlja srednjoročni strateški okvir koji usmjerava rad Međunarodne organizacije rada (MOR) u Crnoj Gori, i bavi se izazovima poput visoke stope nezaposlenosti, unaprjeđenja radnih prava i jačanja zaštite i zdravlja na radu. U skladu sa ovim ciljevima, „Akademija dostojanstvenog rada za Zapadni Balkan“ ima za cilj da pruži podršku ovim naporima kroz regionalnu saradnju.
Planirane aktivnosti u okviru projekta
Cilj projekta je jačanje održivih regionalnih partnerstava i angažovanja civilnog društva, s naglaskom na dostojanstveni rad.
Aktivnosti uključuju:
• Uspostavljanje robustnog regionalnog okvira partnerstva sa najmanje 20 ključnih aktera (preduzeća, vlade i OCD).
• Održavanje onlajn sastanka partnera.
• Kreiranje i distribucija priručnika, smjernica i istraživačkih publikacija o kapacitetima, zelenoj agendi i uključivanju marginalizovanih grupa.
• Organizacija četiri regionalne radionice sa najmanje 80% zadovoljnih učesnika i pokretanje pet novih zajedničkih projekata.
• Razvoj modula za obuku.
• Organizacija i sprovođenje akademije u Crnoj Gori za 60 učesnika.
• Razvoj programa i agende.
• Sveobuhvatan program izgradnje kapaciteta za 60 OCD, s 75% učesnika koji izveštavaju o poboljšanim vještinama u zagovaranju održivih poslovnih praksi.
• Treninzi o zagovaranju u Beogradu.
• Podrška partnerstvima kroz sastanke i tehničku pomoć.
• Priručnik o održivim praksama, uz pozitivne povratne informacije korisnika.
• Kampanja za podizanje svijesti.
• Godišnji izvještaj sa analizom uspjeha i izazova, sa preporukama za dalje akcije.
Značaj projekta
Ovaj projekat ne samo da odgovara na trenutne izazove u oblasti zapošljavanja i socijalnog dijaloga, već omogućava i dugoročnu saradnju među organizacijama civilnog društva na regionalnom nivou. Takođe, kroz implementaciju ovog projekta, zemljama Zapadnog Balkana pruža se prilika da učestvuju u regionalnim inicijativama koje su u skladu sa evropskim direktivama i ciljevima održivog razvoja.
Projekat „Akademija dostojanstvenog rada za Zapadni Balkan“ teži da osnaži kapacitete civilnog društva u regionu, promoviše održive poslovne prakse, i podstakne dijalog između ključnih aktera na tržištu rada. Na taj način, doprinosi jačanju regionalne saradnje i unapređenju uslova rada u skladu sa evropskim standardima.
U periodu od 10. do 11. septembra 2024. godine, u Bukureštu, Rumunija, održana je 2. IPA Regionalna konferencija na temu nesreća na radnom mjestu, u organizaciji EU OSHA. Konferencija je okupila stručnjake iz oblasti zaštite na radu, iz IPA zemalja i članica EU, kako bi razmjenili iskustva i diskusovali o prevenciji nesreća na radnom mestu. Ispred Crne Gore, na konferenciji su učestvovali Đina Janković iz Udruženja zaštite na radu Crne Gore, Zlatko Popović, glavni inspektor zaštite i zdravlja na radu, i Marina Blaletić, profesorica srednje stručne Elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“ - VET OSH ambasadorka.
Konferencija je započela prezentacijom Tima Tregenze, višeg menadžera mreže EU-OSHA, Michele Dinellia, menadžera IPA projekta EU-OSHA, i Doru Costin Darabonta, generalnog direktora INCDPM – FOP autoriteta. Glavna tema prvog dana bila je statistika i zakonodavni okvir za nesreće na radu u zemljama EU.
Tim Tregenza je predstavio statističke podatke o nesrećama na radu, dok je Michele Dinelli dao uvod u pravni okvir EU koji reguliše ovu oblast. Petru Mureșan s Univerziteta u Transilvaniji govorio je o iskustvima Rumunije u podizanju svijesti i borbi za smanjenje nesreća na radnom mjestu.
Maria José Tiago, inspektorka rada iz Portugala, predstavila je kampanju SLIC (Senior Labour Inspectors' Committee) o nesrećama na radu. Padraic McMahon, viši inspektor iz Irske, govorio je o procesu istrage nesreća na radu u Irskoj, sa naglaskom na metodologiju i izazove u sprovođenju istraga.
Diskusija i sesija pitanja i odgovora sa svim govornicima zatvorila je prvi dan konferencije.
Drugi dan konferencije fokusirao se na razmjenu iskustava o inspekcijama u vezi sa prevencijom nesreća na radu. Michele Dinelli je otvorio dan, a govornici iz IPA zemalja predstavili su svoje institucionalne prioritete i strategije.
Predstavnici iz Turske, Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova govorili su o nacionalnim sistemima prijavljivanja nesreća i analizama podataka o nesrećama na radu. Učesnici iz Crne Gore, Đina Janković i Zlatko Popović, zajedno sa Marinom Blaletić, istakli su izazove i iskustva Crne Gore u vezi sa prijavljivanjem nesreća i njihovom prevencijom. Posebno su naglasili potrebu za unapređenjem svijesti o zaštiti i zdravlju na radu i boljoj obuci zaposlenih, mentalnom zdravlju, ali i o važnosti edukacija iz ove oblasti u obrazovnim institucijama, posebno u srednjim stručnim školama.
Diskusije su se dotakle i inspekcijskih strategija i prioriteta u različitim sektorima, sa fokusom na visoko rizične grupe radnika, kao što su radnici u obrazovanju, zdravstvu i migranti.
Sesija pitanja i odgovora omogućila je interakciju učesnika i razmjenu najboljih praksi, dok je završni dio dana bio rezervisan za iskustva iz NDICI zemalja i zaključke konferencije.
Konferencija je zaključena sa jasnim porukama o potrebi za jačanjem međunarodne saradnje u oblasti zaštite i zdravlja na radu, kao i važnosti prevencije nesreća na radnom mjestu kroz edukaciju, inspekcijske aktivnosti i implementaciju efikasnih zakonskih okvira. Crnogorska delegacija dala je značajan doprinos razmjenom svojih iskustava, naglašavajući potrebu za dodatnim ulaganjima u podizanje svijesti o važnosti zaštite i zdravlja na radu.
U periodu od 11. do 14. juna 2024. godine, u Briselu je održana konferecija Roadmaponcarcinogens, u okviru evropske inicijative koja je u proteklih nekoliko godina podigla svijest o rizicima od izlaganja kancerogenima na radnom mjestu. Takođe je doprinijela razmjeni i promociji dobrih praksi između kompanija i organizacija kako bi se spriječilo izlaganje kancerogenima na radu.
Konferenciji je, ispred Udruženja zaštite na radu Crne Gore, prisustvovala Đina Janković.
Događaj je obilježen formalnim lansiranjem Roadmap on Carcinogens 3.0 (Mapa puta kancerogenih materija). Kao dio novog sporazuma, 9 država članica EU, kao i BusinessEurope, CES - ETUC, Evropska agencija za zaštitu i zdravlje na radu (EU-OSHA), Evropska agencija za hemikalije i belgijsko predsjedavanje Savjetu Evropske unije 2024. godine, obnovili su svoju posvećenost ovoj dobrovoljnoj šemi djelovanja EU.
Zakonodavne i ne-zakonodavne mjere za borbu protiv kancera povezanog s radom i zaštitu zaposlenih od rizika po njihovo zdravlje i bezbjednost usljed izlaganja kancerogenima, mutagenima ili reprotoksičnim supstancama na radnom mjestu, mogu značajno poboljšati živote mnogih zaposlenih, ali ono što se trenutno vidi je tek vrh ledenog brijega. Prevencija profesionalnog kancera mora se temeljiti na savremenim naučnim i tehničkim podacima, a rješavanje ovog problema zahtijeva zajednički napor vlada, socijalnih partnera, stručnjaka, poslodavaca i zaposlenih, što je razlog zašto su podrške inicijativama poput ove neophodne.
On 28 May 2024, EU-OSHA participated at the workshop on "EU OSH policies" organised by the Administration of Inspection Affairs, EU-OSHA Focal point of Montenegro, and the NGO "Safety at Work Association of Montenegro" (SWAM). The workshop had the aim to raise awareness on the EU and EUMS OSH practices; as well as on the importance of social dialogue and the involvement of national social partners in the policy making process to strengthen the prevention of OSH risks in the workplace.
The workshop was opened by interventions from Darko Rašović, deputy director of the Administration of Inspection Affairs, Michele Dinelli, EU-OSHA IPA project manager, and Birgitte Kuchar, EUD to Montenegro project manager, who all underlined the importance of tripartism. Afterwards, Ivan Williams, IOSH, presented the global OSH framework and the support to knowledge sharing provided by IOSH; Michele Dinelli, EU-OSHA, explained how the Agency strategy and work programme are tailored to the EU OSH Strategic Framework 2021-2027, and he introduced the main EU OSH principles deriving from the EU framework directive; Károly Győrgy, former international secretary of the Hungarian Trade Union Confederation, underlined the importance of social dialogue and shared important practical experiences regarding the OSH tripartite system; Đina Janković, who was also acting as event moderator, underlined the work done by SWAM in supporting OSH dialogue at national level and within the Region, through the support of EU funded projects and through the regional network BalkanOSH, and stressed the importance of raising OSH awareness among students; finally, Zlatko Popović, FOP manager, shared information on the work of the Administration for Inspection Affairs within the context of supporting compliance and the implementation of the EU OSH legislation in Montenegro. Following the presentations, the audience had the possibility to raise questions and to seek for advice from the panel on how to best implement social dialogue. The audience was represented by social partners' representatives (trade union and employers' associations) and one representative from the ministry of Health. No attendance was registered from the ministry of Labour.
Održana je radionica pod nazivom "EU radionica o podizanju javne svijesti u oblasti zaštite i zdravlja na radu", koja je okupila stručnjake iz Evropske unije i Crne Gore kako bi razmijenili znanja i iskustva u ovoj važnoj oblasti. Radionicu su organizovali EU OSHA, Uprava za inspekcijske poslove i Udruženje zaštite na radu Crne Gore.
Povod za organizaciju ove radionice bila je prepoznata potreba za usklađivanjem sa zakonodavstvom i standardima EU u oblasti zaštite i zdravlja na radu. Ovo je posebno značajno s obzirom na aktuelne izmjene i dopune Zakona o zaštiti i zdravlju na radu u Crnoj Gori, ali i ubrzavanja procesa neophodnih za zatvaranje Poglavlja 19. Cilj je bio da se osiguraju zdraviji i bezbjedniji radni uslovi za sve zaposlene.
Među predavačima su bili vodeći stručnjaci iz Evropske agencije za zaštitu i zdravlje na radu, Delegacije EU u Crnoj Gori, međunarodne Unije sindikata, kao i predstavnici crnogorskih institucija. Michele Dinelli iz EU OSHA, Brigitte Kuchar iz Delegacije EU u Crnoj Gori, Dr. Iván Williams Jiménez iz IOSH, Károly György, bivši međunarodni sekretar Mađarske sindikalne konfederacije, Đina Janković iz Udruženja zaštite na radu Crne Gore i Zlatko Popović, glavni inspektor Uprave za inspekcijske poslove, dali su svoje uvide i preporuke.
Radionica je zaključila da je uspostavljanje visokih standarda zaštite i zdravlja na radu u Crnoj Gori ključna za ispunjenje EU zahtjeva i poboljšanje radnih uslova. Posebno su istaknute sljedeće oblasti:
1. Usklađivanje sa EU standardima: Potrebno je striktno pridržavanje EU smjernica i regulativa, kao i kontinuirano ažuriranje nacionalnog zakonodavstva.
2. Regulisanje izveštavanja i statistike: Pouzdani podaci i efikasna medicina rada su od suštinske važnosti za regulisanje profesionalnih bolesti.
3. Socijalni dijalog: Ključan za razvoj i implementaciju efikasnih politika zaštite na radu.
4. Edukacija i podizanje svijesti: Neophodna je za efikasnu primjenu zakona i standarda, uz redovne treninge i seminare za zaposlene, poslodavce, stručna lica iz oblasti ZZNR, inspektore ZZNR.
5. Primjeri dobre prakse iz EU: Pomažu u smanjenju povreda na radu i profesionalnih oboljenja.
6. Poboljšanje inspekcijskih mehanizama: Jačanje kapaciteta inspekcijskih službi i obezbeđivanje adekvatnih resursa za inspektore.
Preporučeno je i razvijanje nacionalnog programa zaštite na radu, kontinuirana edukacija i trening, osnivanje Savjeta za ZZNR, podsticanje inovacija i tehnološkog napretka, jačanje inspekcijskih službi i aktivno učešće zaposlenih.
Radionica je podvukla važnost adekvatne zaštite i zdravlja na radu kao preduslova za bezbjedno i produktivno radno okruženje u Crnoj Gori, naglašavajući da su trenutne zakonodavne promjene idealna prilika za uvođenje trajnih i efikasnih rešenja u ovoj oblasti.
U periodu od 24. do 26. aprila 2024. godine održano je savjetovanje pod nazivom "Unapređenje kvaliteta u sprovođenju ZZNR - važan korak ka članstvu u EU". Organizatori ovog značajnog događaja bili su Udruženje zaštite na radu Crne Gore i Ministarstvo rada i socijalnog staranja Crne Gore.
Savjetovanje je okupilo 96 stručnjaka iz oblasti zaštite i zdravlja na radu, uključujući predstavnike poslodavaca, inspektore, profesore sa relevantnih fakulteta, doktore medicine rada, kao i eksperte iz Crne Gore i regiona. Cilj savjetovanja bio je identifikacija nedostataka i izazova u sprovođenju Zakona o zaštiti i zdravlju na radu kako bi se ispunili standardi i zahtjevi EU, te osiguralo zdravije i bezbjednije radno okruženje za sve zaposlene u Crnoj Gori.
Tokom trodnevnog savjetovanja, učesnici su imali priliku da se upoznaju sa najnovijim trendovima i praksama u oblasti zaštite i zdravlja na radu, kao i da razmjene iskustva sa kolegama iz struke. Ključne teme koje su obuhvaćene bile su procedure za procjenu profesionalnog rizika, učešće stručnih lica u osposobljavanju za bezbjedan rad, izgradnja kulture rada u skladu sa zakonskim obavezama i uticaj psihosocijalnih rizika na bezbjednost i zdravlje zaposlenih, kao i uloga doktora medicine rada.
Predavači na savjetovanju bili su vodeći stručnjaci iz oblasti zaštite i zdravlja na radu, uključujući profesore sa Fakulteta zaštite na radu u Nišu, Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu i medicinskog fakulteta u Skoplju, kao i predstavnike struke iz Hrvatske, Srbije i Makedonije, Uprave za inspekcijske poslove i Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Tokom panel diskusija, interaktivnih sesija i predavanja, učesnici su aktivno učestvovali u razmatranju ključnih pitanja i izazova sa kojima se susreću u praksi. Dinamične diskusije doprinijele su boljem razumijevanju suštinske uloge stručnih lica u oblasti zaštite i zdravlja na radu, kao i podizanju svijesti o važnosti ovog segmenta za radno okruženje.
Zaključci Savjetovanja su ključni za dalji razvoj i implementaciju politika zaštite i zdravlja na radu u Crnoj Gori.
Neki od ključnih zaključaka:
1. Identifikacija važnosti stručnih lica: Prepoznato je da stručna lica imaju ključnu ulogu u sprovođenju ZZNR radi obezbjeđivanja sigurnog i zdravog radnog okruženja. Njihovo aktivno učešće u savjetovanju, kao i potreba za kontinuiranom obukom i podrškom, istaknuta su kao prioritet.
2. Saradnja i odgovornost poslodavaca: Naglašena je odgovornost poslodavaca u izgradnji kulture rada u kojoj se poštuju sve obaveze prema Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu. Ovo uključuje ulaganje u obuku zaposlenih, procjenu profesionalnih rizika i podršku stručnim licima.
3. Potreba za unapređenjem praksi i procedura: Prepoznata je potreba za usklađivanjem praksi i procedura sa najnovijim standardima i zahtjevima EU. Ovo uključuje uspostavljanje efikasnih mehanizama za procjenu i upravljanje rizicima, kao i pravilnu dokumentaciju i izvještavanje.
4. Razmjena iskustava i edukacija: Važnost razmjene iskustava i kontinuirane edukacije u oblasti zaštite na radu istaknuta je kao ključni faktor za unapređenje kvaliteta sprovođenja ZZNR. Savjetovanje je pružilo platformu za ove aktivnosti i potrebno je nastaviti slične inicijative u budućnosti.
5. Angažovanje relevantnih aktera: Kako bi se ostvarili napredak i implementacija zakonskih zahtjeva, važno je dalje angažovati relevantne aktere, uključujući stručnjake iz akademske zajednice, predstavnike Ministarstva rada i socijalnog staranja, inspekcije, sindikata i poslodavaca.
Zaključno, Savjetovanje je označilo važan korak ka unapređenju kvaliteta sprovođenja ZZNR u Crnoj Gori, ali kontinuirani napor.
Zaključno, prisustvo i aktivno učešće svih učesnika na savjetovanju doprinijeli su ostvarenju postavljenih ciljeva, ali i podsjetili na neophodnost ulaganja kontinuiranih napora uz saradnju svih relevantnih aktera, za postizanje punog uspjeha u ovoj ključnoj oblasti. Očekuje se da će predložene mjere i strategije, koje su proizašle iz ovog skupa, biti od velike koristi u unapređenju kvaliteta sprovođenja ZZNR u Crnoj Gori.
Sa velikim ponosom ističemo da je naša Đina Janković ovogodišnja laureatkinja prestižne nagrade "NAJ MENADŽERKA U CRNOJ GORI" za 2023. godinu! Ovo izvanredno priznanje se dodjeljuje od strane Unije poslodavaca Crne Gore, Skupštine Glavnog grada Podgorica i Međunarodne organizacije rada.
Tom prilikom je organizovana konferencija "Žene u menadžmentu – snaga promjena i ekonomskog napretka", koja je imala za cilj da promocijom uspješnih poslovnih žena u Crnoj Gori dodatno ukaže na ulogu, snagu i potencijal ženskog liderstva, kao i značaj većeg učešća žena na pozicijama upravljanja i rukovođenja.
Događaj su otvorili predsjednik UPCG 𝐒𝐥𝐨𝐛𝐨𝐝𝐚𝐧 𝐌𝐢𝐤𝐚𝐯𝐢𝐜𝐚, predsjednica Skupštine Glavnog grada Podgorica 𝐉𝐞𝐥𝐞𝐧𝐚 𝐁𝐨𝐫𝐨𝐯𝐢𝐧𝐢ć 𝐁𝐨𝐣𝐨𝐯𝐢ć i nacionalna koordinatorka ILO-a 𝐍𝐢𝐧𝐚 𝐊𝐫𝐠𝐨𝐯𝐢ć.
Radni dio konferencije otvorila je guvernerka Centralne banke Crne Gore 𝐝𝐫 𝐈𝐫𝐞𝐧𝐚 𝐑𝐚𝐝𝐨𝐯𝐢ć koja je održala uvodno izlaganje na temu „Više žena u menadžmentu: Put do ravnopravnosti i ekonomskog razvoja“.
U nastavku je održan panel „Žene u menadžmentu u Crnoj Gori: Stanje i perspektive“ u kojem su učestvovale ministarka Ministarstva rada i socijalnog staranja 𝐍𝐚𝐢𝐝𝐚 𝐍𝐢š𝐢ć, samostalna savjetnica, iz Ministarstva ekonomskog razvoja 𝐀𝐧𝐚 Š𝐞𝐛𝐞𝐤, nacionalna projektna koordinatorka #ILO 𝐝𝐫 𝐈𝐧𝐞𝐬 𝐏𝐚𝐣𝐨𝐯𝐢ć i predsjednica Asocijacija poslovnih zena Crne Gore/Business Women Association Montenegro 𝐋𝐣𝐮𝐛𝐢𝐜𝐚 𝐊𝐨𝐬𝐭𝐢ć 𝐁𝐮𝐤𝐚𝐫𝐢𝐜𝐚.
U okviru svečane ceremonije, dodijeljene su 𝐧𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐞 #UPCG "𝐍𝐀𝐉 𝐦𝐞𝐧𝐚𝐝ž𝐞𝐫𝐤𝐞 𝐮 𝐂𝐫𝐧𝐨𝐣 𝐆𝐨𝐫𝐢” za 2023. godinu. Za laureatkinje UPCG proglašeno je osam uspješnih poslovnih žena – dobitnica nagrada u sledećim kategorijama: Privreda, Javni sektor, Civilni sektor i Mediji.
U današnjem globalnom kontekstu, zaštita i zdravlje na radu predstavljaju esencijalne elemente socijalne politike svake države. U Crnoj Gori, ova tema postaje sve značajnija s obzirom na napore države ka evropskim integracijama i unapređenju standarda rada. Upravo u tom kontekstu, održan je sastanak između predstavnika Ministarstva rada i socijalnog staranja – ministarke Naide Nišić, sekretara ministarstva Adisa Pepića i direktora Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu Aleksandra Memčevića i Udruženja zaštite na radu Crne Gore - predsjednika Zdenka Jankovića i generalne sekretarke Đine Janković.
Centralni fokus sastanka je bilo zajedničko organizovanje Savjetovanja iz oblasti zaštite i zdravlja na radu, koje će se održati od 24. do 26. aprila, povodom Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu, u hotelu Palas u Petrovcu. Ministarka će otvoriti ovaj skup, a prisustvo ministarke prosvjete je takođe predloženo, imajući u vidu neophodnost uvođenja zaštite i zdravlja na radu u obrazovni sistem Crne Gore.
Jedan od ključnih momenata sastanka je bio na naglašavanju važnosti formalizacije i unapređenja saradnje između Ministarstva rada i socijalnog staranja i Udruženja zaštite na radu Crne Gore u oblasti zaštite i zdravlja na radu, kroz potpisivanje Memoranduma o saradnji, čiji bi opšti cilj bio zalaganje za efikasnije funkcionisanje sistema zaštite i zdravlja na radu u zemlji, kao i unapređivanje politika u ovoj oblasti u skladu sa evropskim standardima. Obje strane su se složile da je neophodno uspostaviti bolje partnerske odnose i sarađivati na projektima koji će doprinijeti poboljšanju stanja u ovoj oblasti.
Posebni ciljevi saradnje su istaknuti kao ključni elementi koji će definisati konkretne aktivnosti. To uključuje zajedničko praćenje, proučavanje i podsticanje unapređenja zaštite i zdravlja na radu, identifikovanje potreba i realizaciju projekata koji će unaprijediti kvalitet rada stručnih lica i ovlašćenih organizacija iz ove oblasti, kao i edukaciju zaposlenih i poslodavaca.
Takođe, istaknuta je važnost Strategije za unapređenje zaštite i zdravlja na radu 2022-2027. godine i njenog Akcionog plana. Sagovornici su se složili da je neophodno raditi na stvaranju okvira koji će omogućiti efikasnu primjenu strateških ciljeva.
U zaključku, sastanak je bio izuzetno produktivan, a dogovoreno potpisivanje Memoranduma o saradnji predstavlja važan korak ka unapređenju zaštite i zdravlja na radu u Crnoj Gori. Očekuje se da će implementacija ovog Memoranduma doprinijeti ostvarivanju evropskih standarda i podizanju nivoa zaštite na radu, što će imati pozitivan uticaj na sve slojeve društva.
Dana 28. februara 2024. godine održana je završna konferencija posvećena prezentaciji rezultata istraživanja i Studije nastale u okviru projekta "Iza kamere ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika". Ovaj projekat je predstavljao pionirski korak u istraživanju psihosocijalnih rizika koji značajno utiču na kvalitet života, zdravlje i dužinu radnog i životnog vijeka novinara i novinarki u Crnoj Gori. Važno je naglasiti da je ovo istraživanje prvo ovakve vrste koje je sprovedeno u Crnoj Gori, čime je postavljena značajna osnova za dalje razumijevanje i unapređenje zdravlja novinara.
Konferenciji je prisustvovalo 34 učesnika, uključujući zaposlene u medijima i predstavnike relevantnih ministarstava, inspekcijskih organa, Instituta za javno zdravlje, Uprave za statistiku i organizacija civilnog društva. Ovo široko učešće pokazuje visok stepen interesovanja i važnost tema koje su bile predmet istraživanja.
Gospodin Milan Radović iz Građanske Aliejnse, u ime donatora, pozdravio je prisutne i predstavio projekat "Bez nekažnjivosti za povredu i kršenje ljudskih prava u Crnoj Gori", koji doprinosi borbi za ljudska prava u zemlji i jačanje demokratije, a koji se sprovodi u saradnji sa Beogradskim centrom za ljudska prava i Međunarodnom komisijom pravnika.
Đina Janković, u ime MADOP-a u UZNR CG, detaljno je prezentovala aktivnosti realizovane u okviru projekta "Iza kamere ispred zdravlja" tokom prethodnih 6 mjeseci. Naglasila je važnost istraživanja u razumijevanju dubokih slojeva problema s kojima se novinari suočavaju, kao i potrebu za daljim koracima ka rješavanju tih problema.
Dražen Đurašković iz Sindikata medija Crne Gore je iznio rezultate istraživanja koji su ukazali na alarmantno stanje u vezi sa zaštitom i zdravljem na radu zaposlenih u medijima. Posebno je istaknuto da samo 20% zaposlenih u medijima ima adekvatno razumijevanje koncepta zaštite i zdravlja na radu, što zahtijeva hitne intervencije.
Predsjednik Sindikata medija Crne Gore, Radomir Kračković, govorio je o različitim rizicima sa kojima se novinari suočavaju, ističući nedovoljnu pažnju koja se posvećuje ovom pitanju i neophodnost konkretnih akcija kako bi se zaštitili zaposleni.
Snežana Ivanović iz Ministarstva rada i socijalnog staranja je istakla brojne psihosocijalne rizike sa kojima se zaposleni u javnim institucijama, posebno u PR službama i biroima za odnose s javnošću, suočavaju svakodnevno. Podvukla je potrebu za sveobuhvatnim pristupom zaštiti zdravlja zaposlenih.
Kroz analizu stresa, pritiska, prijetnji i nesigurnosti s kojima se novinari suočavaju, istraživanje je imalo za cilj osvijetliti dublje slojeve problema i podstaknuti na konkretne akcije i rješenja.
Predstavljeni su egzaktni podaci i nalazi do kojih se došlo, koji ukazuju na sistemske manjkavosti u sprovođenju cilja zaštite zdravlja zaposlenih u medijskom sektoru. Diskutovano je o preporukama i koracima ka unapređenju situacije.
Zaključno, istaknuto je da zaštita i zdravlje na radu ne smiju se posmatrati isključivo kao pravna obaveza, već kao odgovornost poslovanja. Investiranje u sigurnost zaposlenih donosi dugoročne koristi kroz povećanje produktivnosti, zadovoljstvo zaposlenih i održivost organizacije. Naglašeno je da su zaštita i zdravlje na radu i procjena rizika za zaposlene u medijima važne iz najmanje tri razloga:
1. Sigurnost zaposlenih
U medijskom sektoru, gdje novinari često rade na terenu, izlažući se različitim rizicima, procjena rizika i zaštita i zdravlje na radu postaju izuzetno važni. Identifikacija i procjena potencijalnih opasnosti, bilo da su to fizički rizici na terenu ili digitalni rizici vezani uz onlajn sigurnost, omogućuju poslodavcima stvaranje strategija zaštite kojima se minimalizuju rizici po zaposlene. Ovo je posebno ključno u situacijama gdje novinari izvještavaju iz konfliktnih područja ili rade na pričama koje uključuju izloženost opasnostima.
2. Očuvanje slobode medija
Zaštita i zdravlje na radu u medijima takođe doprinosi očuvanju slobode medija. Novinari, kamermani i drugi profesionalci u medijima često se suočavaju s izazovima kao što su prijetnje, fizički napadi ili digitalni napadi s ciljem ograničavanja njihove slobode izražavanja. Postojanje jasnih sigurnosnih protokola i zaštitnih mjera ne samo da štiti novinare, već i osigurava neometano izvještavanje o relevantnim temama, čime se čuva ključna uloga medija u demokratskom društvu.
3. Reputacija i odgovornost medijskih organizacija
Organizacije u medijskom sektoru koje ozbiljno pristupaju procjeni rizika i zaštiti na radu ne samo da čuvaju svoje zaposlene, već i čuvaju svoju reputaciju. Negativni događaji vezani uz povrede ili sigurnosne propuste mogu imati ozbiljne posljedice po imidž medijske kuće. Stvaranje sigurnog radnog okruženja pokazuje odgovornost prema zaposlenima i društvu te doprinosi izgradnji pozitivne percepcije organizacije. Sveukupno, važnost procjene rizika i zaštite i zdravlja na radu u medijima odražava se na ljudske aspekte, slobodu medija i poslovnu reputaciju.
Na kraju je prezentovano 11 preporuka, koje su proizašle iz ovog istraživanja i koje će biti dostavljene i prezentovane donosiocima odluka.
1. Obuke i edukacija
Neophodno je kreirati i implementirati plan redovne obuke novinara i ostalih zaposlenih u medijima o specifičnim rizicima u ovoj branši, s posebnim naglaskom na rad na terenu, sigurnosti digitalnog novinarstva i postupcima u vanrednim situacijama.
2. Bezbjednosni protokoli
Neophodno je razvijanje i redovno ažuriranje protokola koji obuhvataju sve aspekte rada u medijima.
3. Zaštitna oprema
Osiguranje odgovarajuće zaštitne opreme, poput prsluka s oznakama, kaciga, rukavica i drugih sredstava potrebnih za rad u opasnim uslovima.
4. Psihološka podrška
Uspostavljanje servisa za podršku zaposlenima u svrhu pružanja psihološog savjetovanja.
5. Pravna zaštita
Osiguranje pravne zaštite za novinare, uključujući informacije o njihovim pravima, pravne savjete u vezi s izvještavanjem o kontroverznim temama i potrebne procedure u slučaju pravnih napada.
6. Evaluacija i povratne informacije
Redovna evaluacija implementiranih mjera kroz povratne informacije zaposlenih, izvještavanje o incidentima i prilagođavanje protokola stvarnim potrebama i promjenama u radnom okruženju.
7. Promovisanje kulture bezbjednosti
Razvijanje kulture bezbjednosti koja podstiče svijest o važnosti zaštite i zdravlja na radu, odgovornog ponašanja i međusobne podrške među zaposlenima.
8. Izmjene i dopune Zakona o zaštiti i zdravlju na radu i podzakonskih akata
Izmjene su neophodne kako bi se obezbjedilo adekvatno adresiranje psihosocijalnih rizika na radnom mjestu. Trenutna praksa ne uključuje odgovarajuću procjenu ovih rizika, što stvara ozbiljne nedostatke u zaštiti zdravlja i bezbjednosti zaposlenih. Stoga, preporučuje se detaljna revizija zakona i podzakonske regulative kako bi se obezbjedilo da psihosocijalni rizici budu uključeni i na odgovarajući način tretirani u okviru sistema zaštite i zdravlja na radu. Ovo će pružiti bolju zaštitu zaposlenih od potencijalnih štetnih uticaja na njihovo mentalno i emocionalno zdravlje tokom obavljanja radnih aktivnosti.
9.Provjera kvaliteta Akta o procjeni rizika
Neophodno je da se sprovede kontrola urađenih Akata o procjeni rizika u medisjkim organizacijama, ukoliko su oni donijeti.
10. Imenovanje zaposlenih za zaštitu na radu
Neophodno je da svi poslodavci u medijima imenuju zaposlene za zaštitu na radu i otvore dijalog sa predstavnicima zaposlenih o ovom pitanju.
11. Procjena psihosocijalnih rizika zaposlenih u PR službama i biroima za odnose s javnošću
Procjena psihosocijalnih rizika zaposlenih u PR službama i biroima za odnose s javnošću je bitna jer omogućava prepoznavanje potencijalnih izvora stresa, pritiska i konflikata na radnom mjestu. To pomaže u identifikaciji faktora koji mogu negativno uticati na mentalno i emocionalno zdravlje zaposlenih. Takođe, takva procjena omogućava implementaciju preventivnih mjera i intervencija kako bi se obezbjedilo zdravo radno okruženje i smanjio rizik od burnouta, depresije i drugih mentalnih problema. Ovo je važno ne samo za dobrobit zaposlenih već i za produktivnost organizacije i očuvanje njenog ugleda i odnosa s javnošću.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje #MADOP u saradnji sa Udruženje zaštite na radu Crne Gore / SWAM, podržan je kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode Gradjanska alijansa, Beogradski centar za ljudska prava|BCHR i Međunarodna komisija pravnika.
Projekat finansira EU i Ministarstvo javne uprave u Crnoj Gori.
Dana 23.02.2024. godine održan je sastanak Upravnog odbora, sa sljedećim dnevnim redom:
1. Verifikacija članova Upravnog odbora i potpredsjednika
2. Usvajanje komisija UZNR CG kao stručnih tijela
3. Organizacija Savjetovanja iz ZZNR povodom 28. aprila i formiranje organizacionog odbora
4. Dogovor oko organizacije sastanka sa MRSS oko zajedničkih ingerencija.
5. Razno
Sastanku su prisustvovali: Rajko Radusinović, Anđa Strugar, Zdenko Janković, Sanja Dujović, Branislav Šebek, Klara Vuletić (umjesto člana UO Igora Bakića), Andrijana Kaljević, Zlatko Popović i Đina Janković. Ostali članovi UO: Dušan Bjelica, Miroslav Jaredić, Radmila Mićović, Marko Burić, Boško Radulović, Filip Lopičić i Milorad Terzić, iz opravdanih razloga nisu bili u mogućnosti da prisustvuju sastanku.
Jednoglasno je usvojen dnevni red i verifikovani članovi Upravnog odbora
Usvojen je predlog da se, na nivou Udruženja, formiraju stručna tijela:
1. Komisija za rješavanje spornih pitanja iz oblasti ZZNR
2. Komisija za kontroju kvaliteta i cijena usluga iz oblasti ZZNR
3. Komisija za saradnju sa državnim organima i organizaciju edukacija iz ZZNR
Ovi predlozi će biti dostavljene svim članovima Udruženja kako bi imali priliku da se izjasne i predlože sebe ili nekoga od kolega, ko bi mogao dati najveći doprinos u radu ovih komisija. Zdenko se obavezao da će u narednom periodu uraditi pravilnike o radu komisija
Kao i mnogo puta ranije, diskusija je vođena i oko načina i kvaliteta izrade Akta o procjeni rizika, koji je prema mišljenju svih prisutnih često vrlo upitan pa su se usaglasili da jedna od aktivnosti Udruženja u narednom periodu mora biti usmjerena na provjeru kvaliteta rada ovlašćenih orgnaizacija.
Kada je u pitanju često prisutno “dampingovanje” cijena usluga, koje u najvećoj mjeri utiče na stalno slabljenje kvaliteta usluga, bez obzira na postojanje potrebe za usvajanje univerzalnog cjenovnika, najveći broj prisutnih je bio mišljenja da bi tako nešto bilo gotovo nemoguće uzimajući u obzir činjenicu da je donošenjem Zakona o prestanku važenja Zakona o društvenoj kontroli cijena, koji je stupio na snagu 2006. godine, propisano slobodno formiranje cijena na tržištu, čime je Vladi ili bilo kojem drugom tijelu onemogućeno da vrši uticaj na cjenovnu politiku.
Rješenje ovog problema bi se moglo postići kroz izmjene Zakona o javnim nabavkama i dodavanjem/vraćanjem člana kojim se definiše da se, prilikom razmatranja ponuda, ne uzimaju u razmatranje najmanja i najveća cijena/ponuda.
Shodno tome, neophodno je da Udruženje podnese Inicijativu za izmjene Zakona o javnim nabavkama. Važno se naglasiti da ovo dovodi do problema u svim oblastima, a ne samo u oblasti zaštite i zdravlja na radu.
Predloženo je da se, u narednom periodu, napravi plan procjene psihosocijalnih rizika. Ovo je zanemarivana tema kojoj se u razvijenim zemljama posvećuje posebna pažnja pa je i od strane EU OSHA-e prepoznato kao jedan od najvećih problema kojem treba posvetiti posebnu pažnju i kroz kampanje i aktivnosti, u naredne dvije godine, djelovati u cilju podizanja svijesti. Na izradi plana o procjeni psihosocijalnih rizika će raditi Zdenko Janković, Zlatko Popović i Đina Janković.
Kada je u pitanju organizacija Savjetovanja/Konferencije iz ZZNR povodom 28. aprila, potvrđeno je da će događaj biti organizovan prema unaprijed predloženom i usvojenom programu, u periodu od 24. do 26. aprila, u hotelu Palas, u Petrovcu. Zdenko i Đina su podijelili utiske sa sastanka koji je održan 16.02.2024. u Ministartvu rada i socijalnog staranja, sa predstavnicima Direkcije za zaštitu i zdravlje na radu, kao i sa sastanka koji je održan prije toga 13.02.2024. sa direktorom Direktorata za rad i radne odnose – Aleksandrem Memčevićem. Najvažniji zaključak oba sastanka je bio taj da će Ministartvo rada i socijalnog staranja biti jedan od suorganizatora planirane konferencije.
Uzimajući u obzir velike probleme, koji se javljaju u praksi, zbog neadekvatnog funkcionisanja medicine rada, značajno je da, u skladu s predloženim programom, jedna od tema bude posvećena upravo medicini rada, ali njihovo učešće će zavisiti od raspoloženja i raspoloživosti vremena samih doktora medicine rada, kako je dr Marko Burić informisao Đinu u komunikaciji koju su imali u prethodnom periodu.
Gostujući predavači na konferenciji će biti sa Fakulteta zaštite na radu u Nišu – prof. dr Ivan Krstić i sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu – prof. dr Bojana Zoraja.
O standardizaciji i uvođenju standarda, kroz iskustvo u kompaniji Tarkett, koja ima preko 2500 zaposlenih, će govoriti Miodrag Meseldžija. On će kroz prezentaciju Sistemski pristup i standardizacija u organizaciji poslova zaštite i zdravlja na radu u kompaniji podijeliti iskustva iz regiona, a o tome kakva je praksa kod nas u Crnoj Gori, predloženo je da govori neko iz EPCG. Andrijana Kaljević će razgovarati sa svojim pretpostavljenima i iznijeto ovaj predlog Velimiru Strugaru.
Dogovor oko toga ko će iz Udruženja biti predavač po ostalim predloženim temama će biti napravljen u narednom periodu, a nakon toga će biti sačinjena draft agenda, koja će moći da se šalje uz pozivno pismo potencijalnim učesnicima konferencije.
U okviru projekta “Iza kamere ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika“, koji realizuje Mreža za afirmaciju društveno odgovornog poslovanja – MADOP i Udruženje zaštite na radu Crne Gore organizovana je obuka za zaposlene u medijima iz oblasti zaštite i zdravlja na radu.
Obuci koja je održana 06.02.2024. prisustvovalo je 30 novinara.
Obuku su voditi eksperti iz oblasti zaštite i zdravlja na radu: Zlatko Popović, glavni inspeltot zaštite i zdravlja na radu, Đina Janković iz Udruženja zaštite na radu Crne Gore i Dragana Đokić. psihološkinja/psohoterapeutkinja s bogatim iskustvom u ovoj oblasti.
Glavni cilj obuke je bilo osvješćivanje zaposlenih u medijima o psihosocijalnim rizicima i izazovima sa kojima se novinari i ostali zaposleni u medijima suočavaju, uzimajući u obzir činjenicu da često rade u teškim uslovima, izloženi pritiscima, prijetnjama i nasilju. Nedostatak efikasne zaštite novinara i druga kršenja njihovih prava dodatno otežava situaciju. Novinarska profesija nosi sa sobom specifične probleme i prepreke koji utiču na dužinu životnog vijeka novinara. Stres, tortura, psihosocijalni rizici i drugi izazovi imaju ozbiljan uticaj na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, što rezultira skraćenjem životnog vijeka i visokom stopom umiranja u mladim godinama. Ova tema je često zanemarena, iako ima ozbiljne posljedice po novinare i novinarstvo u Crnoj Gori uopšte.
Povećanje svijesti o tim problemima i njihova adekvatna adresacija su ključni za jačanje demokratije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava u zemlji. Stoga, cilj je bio da se istakne važnost zaštite novinara i njihovih prava, te da se podstaknu relevantne institucije da preduzmu konkretne korake za poboljšanje radnih uslova novinara i smanjenje psihosocijalnih rizika.
Takođe, bitno je bilo da se sami novinari, kao i ostali zaposleni u medijima, upoznaju sa različitim rizicima, poput psiho-socijalnih rizika, uticaja stresa, burnout-a i načinima na koje mogu upravljati njima, kao i o zakonskoj regulativi u oblasti zaštite i zdravlja na radu, obavezama i odgovornostima poslodavaca, kao i pravima i odgovornostima zaposlenih.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje #MADOP u saradnji sa Udruženje zaštite na radu Crne Gore / SWAM, podržan je kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode Gradjanska alijansa, Beogradski centar za ljudska prava|BCHR i Međunarodna komisija pravnika.
Projekat finansira EU i djelom Ministarstvo javne uprave u Crnoj Gori.
Dana 22. januara 2024. godine održan je važan sastanak sa predstavnicima Unije poslodavaca, okupljajući relevantne aktere sa ciljem istraživanja pitanja radnih prava mladih, njihove zaštite, kao i promocije zdravlja na radu.
Sastanku su prisustvovali ključni predstavnici organizacija i udruženja posvećenih ovim temama:
1. Đina Janković, projektna menadžerka Udruženja zaštite na radu Crne Gore,
2. Rumica Kostić, Šefica Sektora za pravna pitanja i socijalni dijalog, Unija poslodavca,
3. Marina Jovanović, Savjetnica za marketing i edukaciju, Unija poslodavca,
4. Pavić Radović, izvršni direktor NVO Kuća, i
5. Miljan Lončar, predstavnik UMHCG (Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore) i MOACG (Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore).
Centralna tema sastanka bila je posvećena radnim pravima mladih, uz fokus na njihovu zaštitu i zdravlje na radu. Cilj je bio istražiti mogućnosti jačanja saradnje sa Unijom poslodavaca i ojačati njihovu ulogu u podizanju svijesti poslodavaca o ovim pitanjima. Đina Janković, kao projektna menadžerka Udruženja zaštite na radu Crne Gore, predstavila je relevantne podatke i izazove sa kojima se mladi suočavaju u oblasti radnih prava i zaštite i zdravlja na radu.
Rumica Kostić, Šefica Sektora za pravna pitanja i socijalni dijalog u Uniji poslodavaca, izrazila je otvorenost za saradnju i razgovor o mogućim inicijativama koje bi unaprijedile položaj mladih na radnom mjestu. Marina Jovanović, Savjetnica za marketing i edukaciju u istoj organizaciji, istakla je važnost edukacije poslodavaca o pravima mladih radnika i ulozi poslodavaca u unapređenju radnih uslova.
Pavić Radović, izvršni direktor NVO Kuća, pružio je dodatne uvide u potrebu za partnerstvom između nevladinog sektora i poslodavaca radi unapređenja programa radnih prava mladih. Miljan Lončar, predstavnik Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore i Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore, dao je perspektivu mladih sa hendikepom i predstavio konkretne izazove s kojima se ova ranjiva grupa suočava.
Sastanak je rezultirao konkretnim dogovorima o budućim koracima, uključujući planiranje zajedničkih edukativnih programa, kampanja osvješćivanja i aktivnosti koje će doprinijeti stvaranju pozitivnih promjena u oblasti radnih prava i zaštite i zdravlja na radu mladih. Saradnja sa Unijom poslodavaca postavlja temelje za održive inicijative usmjerene ka poboljšanju radnih uslova i prava mladih u Crnoj Gori.
Dana 15.01.2024. održan je ključni sastanak u prostorijama Sindikata uprave i pravosuđa, sa ciljem jačanja saradnje u promociji zaštite i unapređenja zdravlja na radu, kao i unapređenja radnih prava, sa posebnim naglaskom na pitanja koja se odnose na mlade.
Sastanku su prisustvovali relevantni akteri iz oblasti zaštite i zdravlja na radu i sindikalnog pokreta:
1. Đina Janković, projektna menadžerka Udruženja zaštite na radu Crne Gore,
2. Nenad Rakočević, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa,
3. Ivan Ivanović, predsjednik Asocijacije mladih Sindikata uprave i pravosuđa CG, i
4. Pavić Radović, izvršni direktor NVO Kuća.
Glavna tema sastanka bila je razmatranje mogućnosti i strategija za unapređenje uslova rada i obezbeđenje adekvatne zaštite i zdravlja mladih radnika. Đina Janković, projektna menadžerka Udruženja zaštite na radu Crne Gore, prezentovala je relevantne podatke o trenutnom stanju u oblasti zaštite na radu, istakavši izazove s kojima se mladi suočavaju. Nenad Rakočević, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa, izrazio je podršku inicijativama usmjerenim ka unapređenju radnih uslova i naglasio važnost ujedinjenog sindikalnog djelovanja.
Ivan Ivanović, predsjednik Asocijacije mladih Sindikata uprave i pravosuđa CG, iznio je perspektivu mladih radnika i predstavio predloge za konkretna poboljšanja, uz istovremeno isticanje važnosti edukacije i informisanja mladih o njihovim pravima na radu. Pavić Radović, izvršni direktor NVO Kuća, doprinio je diskusiji pružanjem uvida u mogućnosti partnerske saradnje sa nevladinim sektorom radi efikasnije implementacije programa iz oblasti radnih prava i promocije zaštite i zdravlja na radu.
Na sastanku su definisani naredni koraci u cilju zajedničkih inicijativa, uključujući planiranje edukativnih kampanja, lobiranje za poboljšane zakonskih okvira i zajedničke akcije usmjerene ka jačanju svijesti o značaju zaštite prava i zdravlja mladih radnika. Svi prisutni su izrazili odlučnost za daljom saradnjom kako bi se postigle pozitivne promjene u oblasti rada, posebno sa fokusom na omladinske radničke potrebe. Sastanak je bio koristan forum za razmjenu ideja i resursa, čime je postavljena čvrsta osnova za buduće zajedničke inicijative u oblasti zaštite i zdravlja na radu i radnih prava mladih.
Pregled arhive po godinama
Udruženje zaštite na radu Crne Gore je organizacija lica (stručnjaka) obrazovana radi razvijanja aktivnosti na unapređivanju zaštite na radu i poboljšanja uslova rada i radne sredine.
Email:
info@uznr.me
Telefon:
+382 67 412 900
+382 20 671 340
Radno vrijeme:
pon - pet 8:00 - 16:00
4. jul 109/3
81000 Podgorica
Crna Gora
